Utjecaj filtera za zaštitu od sunca na ocean

Prijetnja za oceane

Oceani prekrivaju dvije trećine našeg planeta. Dom su bogatom izvoru života i samim svojim postojanjem reguliraju našu klimatsku ravnotežu. O njima ovisi opstanak mnogih populacija i vrsta: morski ekosustav sastoji se od nekoliko mikroekosustava koji su ključni za regulaciju sadržaja kisika i ugljičnog dioksida u atmosferi koju udišemo.

Koralji: rezervat morske bioraznolikosti. Koralji su glavni ekosustav za reprodukciju i očuvanje mnogih morskih vrsta.
Fitoplankton: „zelena pluća“ planeta. Fitoplankton je glavni proizvođač kisika (2/3 kisika koji udišemo). Djeluje kao biološka crpka za atmosferski CO2, apsorbirajući veliki dio emisija povezanih s ljudskim aktivnostima i smanjujući njihov utjecaj na klimu.
Zooplankton: srce hranidbenog lanca. Zooplankton je primarni potrošač organske tvari u oceanima i igra ključnu ulogu u radu morskog prehrambenog lanca.

Ovom krhkom ekosustavu sada prijete različiti čimbenici odgovorni za izumiranje stotina vrsta i iscrpljivanje resursa: globalno zatopljenje, podizanje razine mora, prekomjerno iskorištavanje resursa itd. Prijete mu i onečišćenja kremama za zaštitu od sunca i njihovim filterima koji sami po sebi predstavljaju opasnost za oceane. Ova šteta odgovorna je za izumiranje stotina vrsta i značajno iscrpljivanje resursa. Moramo djelovati sada i odmah, kolektivno, ako želimo spasiti oceane.

50 % morskih vrsta zaštićeno je koraljnim grebenima. 500 milijuna ljudi ovisi o ekosustavu koji pružaju koraljni grebeni.

Koralji u opasnosti

Koralji su središnji dio morskog ekosustava. Oni su izvor hrane i stanište za mnoge biljke, bakterije i ribe, štite tlo i obale od rasipanja i/ili erozije te umanjuju utjecaj uragana i tsunamija. Koralji su stoga vitalna karika u opstanku morskih ekosustava. Nalaze se u svim morima i dubinama, a mogu živjeti tisućama godina. Danas, ¾ koraljnih grebena ugrožavaju ljudi, dok je 30 % već nepopravljivo izgubljeno tijekom posljednjih 30 godina, a posebice su oštećeni proizvodima za zaštitu od sunca.

Ekološki utjecaj krema za zaštitu od sunca na ocean

Razrijeđene u moru tijekom kupanja ili raspršene vjetrom na plažama kada se upotrebljavaju aerosoli, toksične komponente krema za zaštitu od sunca nakupljaju se u pijesku i talože na dnu oceana.

Fotosinteza u opasnosti

Na površini vode stvara se tanak sloj ulja ili kreme, remeteći ne samo koralje i alge, već i morsku faunu djelujući kao zastor i sprečavajući fotosintezu koja proizvodi kisik neophodan za morske vrste. Efekt snježne grude znači da je pogođen i plankton koji se hrani mikroalgama, i tako dalje. Na kraju će stradati gotovo cijeli prehrambeni lanac.

Toksični sastojci za prirodu i morsku faunu

Petrokemijski sastojci kreme za zaštitu od sunca imaju štetan učinak na morski ekosustav, ostavljajući ga trajno oštećenim. Među krivcima su sastojci kao što su parabeni, silikoni i oksibenzoni za koje se sumnja da su endokrini disruptori i reprotoksični za morski život.

Destruktivno djelovanje na alge i koralje

Kemijska sredstva u kremama za zaštitu od sunca uzrok su progresivnog uništavanja algi, a time i koralja. Kako uzrokuju štetu? Neke od tih molekula uništavaju zooksantele, mikroalge koje žive u simbiozi s koraljima. U kontaktu sa štetnim molekulama zooksantele umiru, a s njima i okolni koralji koji najprije pobijele, a zatim ugibaju za samo 48 sati. I oktokrilen je jedano od krivaca: njegovu toksičnost za koralje istaknuo je tim istraživača iz Observatoire océanologique de Banyuls-sur-Mer (Oceanski opservatorij Banyuls-sur-Mer) u studiji objavljenoj 2018. u časopisu Analytical Chemistry, što je dovelo do zabrane toksičnih krema za zaštitu od sunca koje sadrže ovu molekulu na otočju Palau početkom 2020.

Pročitaj više Pročitaj manje

av_solaires_effets-destructeurs_coraux_1x1 473x473

Dobre navike

Svake godine oko 25 000 tona kreme za zaštitu od sunca završi u oceanima – to je 1 litra u sekundi*
Potrebno je 20 minuta plivanja da se 25 % sastojaka kreme za zaštitu od sunca otpusti u morsku vodu
Smatra se da UV filteri izravno utječu na oko 10 % svjetskih koralja**.

*izvor: Zeleni križ
**izvor: ispitivanje Prirodoslovnog fakulteta Politehničkog sveučilišta Marche u Italiji

Otkrij našu posvećenost obnovi morskih ekosustava